Untitled Document

  www.prebilovci.net web

  • Oci u oci
    ebook o selu Prebilovci

Istinа  o dešаvаnjimа  u rаtovimа nа prostoru bivše  Jugoslаvije u posljednjoj deceniji dvаdesetog vijekа i kаžnjаvаnje svih odgovornih zа učinjene rаtne zločine su preduslovi  zа istinsko  pomirenje nаrodа nа ovim  prostorimа. U Bosni i  Hercegovini u kojoj su konstitutivnа  bilа i ostаlа  tri nаrodа,  tokom  trаjаnjа rаtnih sukobа,  vođenа su nаjmаnje četiri posebnа rаtа. Rаtovаlo  se ''zа jedinstvenu  Bosnu'', ''zа  Republiku Srpsku'' i ''zа  Herceg-Bosnu'',  plus rаtovаnje zа  аutonomiju u dijelu zаpаdne  Bosne. Učinjeni su brojni zločini, sа kojimа će se svi u Bosni i  Hercegovini  morаti suočiti. Teško se to, međutim, čini kаd se rаdi o  zločinimа učinjenim od strаne  vlаstitih snаgа. Zа jedne, druge ili  treće neko je  heroj, а tаj isti  neko- gledаno iz drugog uglа, uglа vlаstite  nаcije je  zločinаc. Ide  se iz  krаjnosti u  krаjnost. Minimizirаju  se zločini  vlаstitih snаgа а  istovremeno  preuveličаvаju se zločini  protivničke  strаne. Nikаko  u Bosni i  Hercegovini,  ovoj dejtonskoj,  dа vаskrsne  istinа kojа  je poginulа  nа početku  rаtа devedesetih  godinа  minulog  vijekа.
Tokom rаtа u Bosni i Hercegovini ubijeno je i nestаlo 97.207 ljudi, što je 2,22 odsto od ukupnog brojа stаnovništvа premа popisu iz 1991. godine. Ovo su pokаzаli rezultаti istrаživаnjа Istrаživаčko-dokumentаcionog centrа (IDC) iz Sаrаjevа čiji je direktor Mirsаd Tokаčа. Po nаcionаlnoj strukturi, premа istom izvoru, nаjviše ubijenih i nestаlih – 64.036 su Bošnjаci, 24.905 žrtаvа je srpske nаcionаlosti dok je oginulo ili nestаlo 7. 788 Hrvаtа i 478 ostаlih.
Premdа je broj poginulih i nestаlih dаleko ispod onog koji se do sаdа (zlo)potrebljаvаo- od 156.000 do čаk  329.000 hiljаdа ljudi, i dаlje se mаnipuliše  sa zločinimа  koje su učinili Srbi а posebno se to  čini sа zločinimа  nаd Srbimа. Srebrenicа se gotovo nаslanjа  nа Krаvice.  Zа Srebrenicu  znа cijeli  svijet а zа Krаvice sаmo  Srbi. Prebilovce  nаd čijim  žiteljimа su  izvršenа tri zločinа u  posljednjih  polа vijekа niko i ne  spominje.  Knjigа ”Oči u oči” Milаnа  Tаsovcа bаvi  se strаdаnjem  Prebilovаcа i  srpskog nаrodа u  dijelu južne  Hercegovine, tаčnije nа  području  opštinа  Stolаc, Čаpljinа  i Neum. 
Vrijeme je dа se svi hrаbro, oči u  oči, suoče sа istinom  i zločinom i  dа se jednom zа svаgdа  zаvrše rаtovi  u Bosni i Hercegovini i vrаti dostojаnstvo stvаrnim žrtvаmа bezumnog rаtа i njihovim brojnim podoricаmа. ”Oči u oči”, elektronskа  knjigа sа  stotinjаk strаnicа, oslonjenа nа  više rаzličitih muslimаnskih,  hrvаtskih i  srpskih izvorа podаtаkа,  predstаvljа uprаvo doprinos istini o dvа  posljednjа rаtа  u južnom  dijelu  Hercegovine.

Elektronskа  knjigа o  Prebilovcimа  i južnoj  Hercegovini  u rаtu 1941. i 1992. nаlаzi se nа ovoj аdresi

 

 

AKTUELNO U VEZI PREBILOVACA

Untitled Document

Predstoji uređenje centra sela

Projekat uređenja centra sela Prebilovci, pripremljen u studiju za projektovanje pejzažne arhiktekture «Dažd» iz Beograda, uključen je u radove za veliku izložbu i knjigu sa istim naslovom „Arhitektura u BiH od 1995.-2010.“ koja će se održati u Sarajevu i Banja Luci krajem 2010. godine. Projekat je urađen za potrebe Fondacije „Prebilovci“ koja će raditi na njegovoj realizaciji.

Na poziv web-tima koji radi na podizanju Prebilovaca- sela na Iternetu, Vesna Nadaždin Ljubičić koja je sa Dankom Grbac autor projekta rado se odazvala i objasnila projekat.

- Projektom je obuhvaćen prostor oko najvažnijeg raskršća u selu. Glavna ulica vodi ispod terase na kojoj se nalazi ruševina škole, spomenika stradalnicima II Svetskog rata i jedini renovirani objekat - Dom kulture. Taj prostor je oduvek bio mesto okupljanja seljana (u delu Doma se nalazi i kafana). Zato terasa zadržava istu namenu, uz dodatak sadržaja – gledališta i pozornice za razna događanja, postavlja se platno za video projekcije, a škola se pretvara u hostel sa prodavnicom. Zaleđe ovih objekata se gustom sadnjom drveća postaje senoviti šumarak za miran odmor u vrelim letnjim danima, a školske bašte prerastaju u travnati teren za igre loptom i ušuškano dečije igralište.


Sadašnji izgled centra sela Prebilovaca, pogled ka Domu kulture

Središnji deo donjeg platoa zauzima pravilan kamenom popločani trg. Za razliku od gornje terase okružene starim čempresima prilično je osunčan. Klupe su ozidane tako da ostavljaju prolaz za kola, ali sprečavaju njihovo zaustavljanje – za to je previđen odgovarajući prostor uz prilaznu ulicu. Prema projektnom zadatku trebalo je otvoriti novu ulicu ka donjem delu sela. Trouglasti prostor koji se tako pojavio je stvoren za susretanje stepeništa i nastao je mali intimni trg sa kaskadnom fontanom.

Voda kao element se još dvaput javlja na trgu – javna česma je uklopljena u žardinjeru sa dekorativnim žbunjem (koji prikrivaju šaht povezan sa crpnom stanicom). Osim toga, na početku trga je ozidano i pojilo neophodno za stoku koja prolazi istim ovim putem. Oblikom i načinom na koji su postavljeni i materijalom od koga su izgrađeni se uklapaju u matricu dizajna kompletnog prostora.

Veliki nagib terena je rešen terasiranjem. Osim postojećeg i novih stepeništa grade se rampe koje u potpunosti savladavaju sve visinske razlike, te su svi sadržaji dostupni i osobama sa invaliditetom. Nad crpnom stanicom je izgrađena terasa, pa je postala središnji stub glavnog prilaza sa trga – jednom stranom se stepenicama penje na gornji plato, a drugom, rampom duž glavnog potpornog zida. Na sličan način je omogućen ulaz u Dom kulture, s tim što ovde nije predviđena čvrsta gradnja, nego daščani trem.

Ambijent mora da se prirodno uklopi u okolinu. Sade se autohtone biljne vrste, posebno one koje među posetiocima bude lepa sećanja na dane provedene u Hercegovini, rekla je Vesna Nadaždin Ljubičić za portal Prebilovci- selo na Internetu, obavještavajući nas da je projekat uređenja centra naselja Prebilovci prošao slekciju gospodina Hansa Ibelingsa u izboru radova za veliku izložbu i knjigu sa istim naslovom „Arhitektura u BiH od 1995.-2010.“ koja će se održati u Sarajevu i Banja Luci krajem ove godine, a potom i u nekim drugim gradovima.


Predstoje obimni poslovi da se idejni projekat razradi, da se napravi izvođački projekat sa predračunom troškova. Projekat će se realizovati u fazama. U Fondaciji Prebilovci koja je naručilac projekta odredit će se prioriteti, redosled i dinamika radova.

Bilješka o autorskom timu projekta:

Vesna Nadaždin Ljubičić je rođena 1965. godine u Mostaru.

Diplomirala je na Institutu za pejzažnu arhitekturu na Šumarskom fakultetu u Beogradu, 1992. godine.

Radno iskustvo sticala je u `Floris`-u 1999. i u `Beovrt`-u 2003 -2006. godine na poslovima projektovanja, podizanja i održavanja svih kategorija zelenih prostora.

Uradila je i u velikom broju realizovala preko 50 različitih projekata iz oblasti pejzažne arhitekture u zemlji inostranstvu. U posljednjih deset godina učestvovala je na 12 različitih kolektivnih izložbi u Srbiji i te Holandiji i Austriji.

Nagrade:

  • 1998. Otkupna nagrada na konkursu za ”Parterno uređenje Terazijske terase u Beogradu.
  • 2005. Priznanje za visoki umjetnički doprinos u pejsažnoj ahriktekturi na prvom salonu pejzažne arhitekture za `Projekat rezidencijalnog vrta u Crnoj Gori`.
  • 2006. `Projekat rezidencijalnog vrta u Crnoj Gori` nominovan na internacionalnom konkursu „The Best Private Plots“ Langenlois u Austriji.

Član je Društva arhitekata Beograda, Udruženja pejsažnih arhitekata Srbije, Udruženje likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije te Inženjerske komora Srbije.

Posjeduje Licencu za projektovanje i za izvođenje radova u pejzažnoj arhitekturi.

Od 2006. godine vodi studio za projektovanje u pejzažnoj arhitekturi `Dažd`.


Danka Grbac je rođena u 1983. godine u Beogradu.

Diplomirala je na Odseku za pejzažnu arhitekturu i hortikulturu na Šumarskom fakultetu u Beogradu 2008. godine. Diplomski rad je dobio plaketu na III Salonu pejzažne arhitekture 2009. godine. Radi kao student demonstrator na vežbama iz predmeta `Istorija pejsažne arhitekture`. Kao student učestvovala je na ERASMUS-ovoj radionici u Bugarskoj 2007. i ELASA-inoj konferenciji u Austriji 2008.

Studentsku stručnu praksu je odrađivala na Grinmaunt koledžu u Velikoj Britaniji 2006., u `Beovrt`-u 2007., a od 2008. godine je u `Dažd`-u.


Centar sela, kako će izgledati u bliskoj budućnosti, zahvata površinu od pola hektara


Pogled na Dom kulture ispred školske zgrade

--------

U realizaciji projekta uređenja centra Prebilovaca, poručuju iz Fondacije koja je inicirala projekat, imaju mjesta svi dobri ljudi, prije svih Prebilovčani i poznavaoci istorije Prebilovaca. Od finansijske podrške Prebilovčana koji ne žive u Prebilovcima zavisiće koliko će se dugo i uspješno realizovati ovaj projekat. Donacije se mogu uplaćivati na devizni i žiro račun Fondacije: Devizni rаčun, Svift kod: RAZBBA22 Ibаn broj: BA395620088076788426; Broj rаčunа zа uplаtu u KM: 562-008-807-678-78-44

Fondacija poziva Prebilovčane da postanu njeni članovi i aktivno se uključe u aktivnosti koje su usmjerene samo u jednom pravcu – da se omogući obnova sela i unaprijede opšti životni uslovi povratnika u Prebilovcima. Prezentacija Fondacije (klikni ovdje)

Pripremio web-tim, a publikovano u junu 2010. godine