Prebilovci

- Moj odnos prema Prebilovcima je odnos jednog čovjeka koji je u Prebilovcima sve izgubio. Vi vrlo dobro znate da je 78 osoba pod imenom Ekmečić u Prebilvcima ubijeno 1941. Najmlađa je kćerka mog strica stara 4 meseca a najstariji moj đed Šćepan koji je imao 78 godina kad je ubijen, tačno koliko ja sad imam godina.
Čapljinski kraj je prije Drugog svjetskog rata imao 38 % Srba, poslije rata 18 %, danas vrlo malo- simbiloičan broj. U Prebilovce se vratilo nekoliko ljudi koji pokušavaju da obnove selo ali ta će obnova trajati jako dugo da se to postigne. Moj odnos prema zavičaju je odnos prema izgubljenom srcu, odnos prema nečemu s čime ja stalno živim. Ne često, kao što se kaže, nego svaki dan ja mislim na Prebilovce. "Padanje Berlinskog zida još nije dovršeno"
Prenosimo širi razgovor sa akedemikom Ekmečićem koji je sa njim vodio glavni i odgovorni urednik časopisa za književnost i kulturu "Zora", književnik Radoslav Bratić Akademik, Milorad Ekmečić

Zapis o toponimu Ćirina kuća
I valjalo bi slovo o toponimu Ćirina kuća prenjeti iz pamćenja ljudi u knjige koje imaju ambiciju da mlade naraštaje, što rastu na tom parčetu zemlje koji zovu "verige svijeta", pouče šta se zbiva sa čovjekom i njegovim kad u drugog čovjeka i njegove uđe zlo.
Kompletan tekst

Toponimi
Desetak je toponima na području Prebilovaca koji nose ime po prezimenu, imenu ili čak nadimku ljudi koji su ovdje živjeli kroz vrijeme i vijekove. Suhića ili Ekmečićeva Gradina, Gojanov Do, Jevin kuk, Milikića bus, Krunuša (jaruga u Hutovu blatu) ili Ždrakanovića jaz, da navedemo samo neke. Kliknite ovdje
Nešto svojom voljom ali i više igrom sudbine Iliju Dragićevića- Ekmečića životni put će odvesti daleko od rodnih Prebilovaca ali će Prebilovci biti stalno u njegovom srcu i mislima. On se sasvim iznenada kao mlad momak, pomalo avanturistički, otisnuo u svet nakon jednog sukoba sa braćom prilikom izgona stoke na planinu. Taj događaj, koji je u principu bio bezazlen na Iliju i njegov dalji burni život presudno je uticao.... Kompletan tekst
Kamen priča jasnije, razgovjetnije, bolje i ljepše od najdarovitijeg pripovjedača...
Reportaža, Pred obnovljenom kućom Nadaždina

Selo Prebilovci dobilo je ime po staroj srpskoj porodici PRIBILOVIĆ koja je nekada davno tu živjela. Ova porodica pominje se u istorijskim izvorima; u Povelji bosanskog bana Stefana, od 18. septembra 1332. godine, gdje se govori o uređenju međusobnih odnosa sa Dubrovnikom. Pominju se ovi Humljani kao svjedoci na povelji: veliki vojvoda Vladislav Galešić, Radoslav Hlapenović, Milten Draživojević, župani Vukac i Ivan Pribilović po kojima je selo dobilo ime Prebilovci. >>>

Kad kažemo Lazar i Danica, vjerujemo da će malo koji od Prebilovčana imati tačnu predstavu o kome to zapodjenusmo priču. Ako dodamo Čolo i Čolinca, onda je sve rečeno. Stariji Prebilovčani će imati ne jednu nego desetine priča o njima, lično doživljenih.
Ovo je jedna od tih priča.

Starostavna (živa) knjiga

Nad panoramskim snimkom Prebilovaca koji je nastao u proljeće 1978. godine

Objavljujući fotografiju djevojaka Prebilovaca sa domaćinskog tečaja iz 1939. godine i objašnjavajući njenu istoriju izrazili smo nadu da će se pronaći i našem sajtu dostaviti kvalitetnija i originalna fotografija na kojoj su svi likovi. I dobili smo fotografiju koja je sačuvana u familiji Bulut.

Djevojke iz Prebilovaca

Posjetioce koji pokazuju interesovanje za ovu fotografiju, njenu istoriju i likove na fotografiji kao i njihovu životnu sudbinu upućujemo na dio Foto galerije u kojoj su objavljene fotografije nastale prije Drugog svjetskog rata. Za uvećavanje kliknite na fotografiju a da dobijete tekst o fotografiji - kliknite ovdje

Srpsko nacionalno društvo "Prebilovci" sa sjedištem u Beogradu, koje okuplja Srbe porijeklom iz doline Neretve u južnoj Hercegovini, dobilo je vlastitu Internet prezentaciju. Programska opredjeljenja, ciljevi društva kao i dokumenti koji regulišu rad ove nacionalne organizacije objavljeni su na adresi http://www.prebilovci.com/ Poštanska adresa društva je: Bulevar despota Stefana broj 6, 11.000 Beograd dok je elektronska adresa info@prebilovci.com

Za vijesti iz Prebilovaca klikni ovdje

Rijetki stanovnici

Između ruševina, u velikom selu, s vremena na vrijeme, može se čuti ljudski glas i vidjeti čeljade kako ode za nekim svojim poslom.

Maksim Ždrakanović 1891-1941

Prebilovci

"I kad je ružna i kad je neprijatna, istina je lekovita"
Književnik Dragan Lakićević

Selo Prebilovci (rijeđe je u upotrebi i ime Pribilovci) leži na lijevoj obali rijeke Bregave, u neposrednoj blizini njenog ušća u Neretvu. Ime naselja nastalo je u Srednjem vijeku.

Pogodak! je pretraživač prilagođen za pretraživanje stranica napisanih na jednom od jezika iz grupe srpsko-hrvatskog jezičkog korpusa. Od svih pretraživača Pogodak! je najdalje odmakao kad je u pitanju pretraživanje sajtova napisanih ćiriličnim pismom. Ono što Google može uraditi i što radi na globalnom, to isto radi Pogodak! na lokalnom planu. Kada je u pitanju srpski jezik, - ćirilično i latinično pismo, Pogodak! je, slobodni smo tvrditi, uspješniji. U želji da našim posjetiocima omogućimo pretraživanje prezentacije Prebilovci-selo na Internetu, na svim stranicama ugradili smo polje za njihovo pretraživanje kao i pretraživanje globalne mreže gdje je Pogodak! takođe uspješan. Da biste lakše prošli kroz Prebilovce- selo na Internetu dovoljno je da u polje za pretraživanje upišete ime i prezime ili frazu i da kliknete na Pokodak!- i dobićete željeni rezultat. Lakše i uspješnije pretraživanje naše prezentacije na kojoj se nalazi nekoliko stotina stranica teksta, stotinjak fotografija i više stotina imena ljudi iz Prebilovaca omogući će vam stavljanje imena i prezimena ili fraze između znakova navoda.

Literatura o Srednjem vijeku spominje vojvodu Humske zemlje Pribilovića od kojeg ban Dalmacije 1378. godine traži vojnu pomoć za operacije u rejonu Stona. Zbog podatka da su Prebilovci u zaleđu Stona, odakle je vojna pomoć mogla stići relativno brzo, poznavaoci srednjevjekovlja skloni su tvrdnji da se radi o vojvodi koji je stolovao na području današnjih Prebilovaca, sela u humskom dijelu Hercegovine (Humske zemlje) i da se ime naselja, najvjerovatnije, može vezati za vojvodu Pribilovića.

I narodno predanje o postanku Prebilovaca spominje vojvodu ali i druge verzije. U ovaj dio humske zemlje, u Srednjem vijeku, kada bi u Srbiji zapadali veliki snijegovi iz okoline Lazarevca dolazili su nomadi-stočari sa svojim stadima na ispašu i prezimu. Tu im je preko zime bilo prebivalište. Otuda su stigli prvi stanovnici Prebilovaca. Kako u okolini Lazarevca ima Dragićevića, kao i u Prebilovcima, kojima je krsna svala Sveti Nikola, verzija o nomadima stočarima i njihovom prebivalištu ovdje uzima se kao moguća i najbliža istini. Kako se selo pribilo uz dva brda Grabak i Bijelu Vlaku predanje je to uzelo za osnovu nastanka imena sela koje se rijetko koristi- Pribilovci. Bilo kako bilo, u južnom dijelu mjesnog pravoslavnog groblja nalazi se i srednjevjekovno groblje. Na jednom od stećaka nalazi se lijepo izrađen grb na štitu sa mačem. Na štitu su četiri rozete sa urezanim krstićima. Na jednom drugom stećku je izrađen srcoliki štit sa mačem.

Prebilovci su odvajkada srpsko naselje. Pravoslavce Dragićeviće ovdje su zatekli Turci prilikom osvajanja Hercegovine. U svijesti svakog nacionalno svjesnog Srbina ime Prebilovaca duboko je urezano. Ovo selo u Hercegovini simbol je stradanja i mučeništva. Sudbinu kao Prebilovci u Drugom svjetskom ratu doživjelo je samo selo Ladice u Češkoj. U Prebilovcima su, tada, potpuno uništene 52 familije a 36 ognjišta je ugašeno. Ratne strahote od oko hiljadu stanovnika preživjelo je 172 čeljadi. U građanskom ratu koji je harao Bosnom i Hercegovinom, devedesetih godina minulog vijeka narod u Prebilovcima nije stradao ali je selo opljačkano, crkva uništena i sravnjena sa zemljom. Centralno naselje i dva zaseoka, Kuline i Grlić su zapaljeni a 163 stanovnika protjerana. Najveći broj stanovnika Prebilovaca i danas, uglavnom, živi u izbjegloštvu. U selu je obnovljeno iz sredstava raznih donacija a najviše američkih samo devetnaest, dok su u vlastitoj režiji obnovljene tri kuće. Selo je ponovo dobilo električnu energiju i kakvu takvu mogućnost da se podigne iz pepela. Sredstvima opštine Čapljina na čijem se području nalaze Prebilovci popravljen je asfaltni put od mjesnog groblja do Prebilovaca, selo je zahvaljujući humanitarnoj organizaciji UMKOR dobilo ponovo, kao nekad, pitku vodu iz bušotine u centru naselja. Prebilovci danas imaju svega 58 stanovnika i sve pretpostavke da se život vrati u selo.

Jedna fotografija snimljena je u avgustu 2005. godine a snimila je Maja Bulut. Drugu fotografiju, dvije godine kasnije, o Savindana 2007. godine, sa približno istog mjesta, "uzima" Saša Dragićević i obogaćuje virtualno selo Prebilovci novim prilogom koji svjedoči o povratku života u selo.

Ova prezentacija, otvorena o Savindanu 2006. godine, ima ambiciju da izraste u hroniku sela, da prikuplja građu o Prebilovcima i da je učini dostupnom javnosti. S tim u vezi upućujemo poziv posjetiocima da na adresu info@prebilovci.net šalju svoje priloge, članke iz štampe (sa obaveznim imenom novine i godinom izdanja), da u kućnim zbirkama pronađu fotografije koje su na bilo koji način vezane za Prebilovce i da nam ih šalju. Naravno neophodna su osnovna objašnjenja o fotografijama - kada su nastale ko se nalazi na fotografijama. Nema manje i više važnih izvora podataka o Prebilovcima. Svaki podatak će dobro doći u podizanju Prebilovca, sela na Internetu. U podizanju virtualnog sela imaju mjesta svi Prebilovčani. Posebno očekujemo pomoć, prije svega, od Prebilovčana u bijelom svijetu, od poznavaoca novije istorije Srba a posebno istorije Prebilovaca.

Ćiriličnom izdanju namjeravamo dodati i latiničnu verziju. Jednom broj objavljenih tekstova planiramo da se pojavi i na engleskom jeziku.

Prve godine radili smo na uvođenju sljedećih rubrika.

Prebilovci
- u literaturi
- u arhivskoj građi i publicistici
- u srpskoj poeziji
- u priči i legendi
Kratka istorija naselja
Štampa o Prebilovcima
Aktuelno u vezi Prebilovaca
(In) direktno
Foto-galerija
- Slike prije Drugog svjetskog rata
- Slike nastale između 1945 - 1992
- Slike poslije 1992. godine

Ako imate primjedbi, prijedloga i sugestija- javite se.

I ne zaboravimo da svi mi koji smo na bilo koji način vezani za Prebilovce da je veća naša dužnost nego je to čast, mada jeste i to, da učestvujemo u izgradnji virtualne stranice o selu simbolu stradanja ali i neuništivnosti srpskog plemena. info@prebilovci.net

___________

O Savindanu 2007. godine
Karte su preuzete sa www.fallingrain.com