.

Vaskršnji ponedjeljak u Prebilovcima

Bratstvo Dragićević koje živi u ovom selu u kontinuitetu od petnaestog vijeka do danas i koje se, u međuvremenu, razgranalo na još devet bratstava, bilo je kum ovogodišnjih uskršnjih svečanosti u Prebilovcima. Po lijepom vremenu, drugi dan po Vaskrseniju, Prebilovci su dostojanstveno obilježili slavu hrama Hristovog Vaskrsenja koji je prije tri godine svještao patrijar srpski G. Irinej uz sasluživanje dvadeset vladika i dvije stotine sveštenika.

Svetu arhijerejsku liturgiju na vaskršnji ponedjeljak služio je episkop zahumsko-hercegovački i primorski G. Grigorije dok su sasluživali umirovljeni vladika Atanasije i dvanaest eparhijskih sveštenika. Za pjevnicom je bio crkveni hor iz Gacka koji je, kasnije, nastupio i u Kulturnom i duhovnom centru ”Sveti kralj Milutin”.

Iz besjede episkopa Grigorija izdvajamo; Ovo je mjesto da razmišljamo o vaskrsenju, ovo mjesto slično je onom na Golgoti, gdje su zajedno i golgota i grob i smrt i vaskrsenje. Tako su i naši Prebilovci, naš hram u Prebilovcima, kosti naših predaka u Prebilovcima i krst i grob i svjetlost vaskrsenja. Otuda je, braćo i sestre, dan pun trepeta, pun života, pun svjetlosti. Treba da kroz tu svjetlost i kroz ogledalo te svjetlosti sagledamo i naše tame, naše ljudske tame (...) Na ovom mjestu stradanja i vaskrsenja potrebno je da se iznova zapitamo za svoju odgovornost jednih za druge, da se zapitamo koliko je važan brat pored nas. Svaki čovjek na ovoj zemlji je naš brat. Svaki čovjek, svako biće. I za svakoga od njih mi smo pozvani da ga gledamo kao brata, da ga gledamo sa bratskim očima to jest da imamo odgovornost za njega.

          Bratstvo Dragićević bilo je ovogodišnji kum hramovne slave. Dragićevići, povratnici u selo i Dragićevići koji žive daleko od zavičaja svesrdno su se prihvatili kumstva ne samo hramovne slave nego i 6. avgusta kada se proslavljaju, prema kalendaru SPC, Prebilovački i donjehercegovački mučenici.

          Dragićevići su najstarije bratstvo u Prebilovcima. U ovom selu žive u kontinuitetu od 15 vijeka. Kroz vrijeme i vijekove iz ovog bratstva, u njihovoj postojbini, razvilo se još devet drugih bratstava. Narodno predanje, od kad je starih Dragića, nosi s koljena na koljeno priču kako su se preci Dragićevića prezivali Plemići i da su živjeli u Dračevu. Pamtivijek je donio i tu priču kako je jedan stasiti Plemić namamljen na barku pod kulom u Dračevu i odveden u tuđi svijet za momka djevojci iz Mletaka. Druga dvojica njegove braće Drago i Bile podigli su se iz Dračeva i nastanili se u brdu pored današnjeg Dola ispod Grapka i Bijele vlake. Od Drage Plemića nastaće novo bratstvo Dragićević iz kojeg će se kasnije razviti Tripkovići, Medići, Kese i Brnjašići. Bile će biti rodonačelnik Ćirića, Ždrakanovića, Šarića, Suhića i Ekmečića.

          Nakon Liturgije prelomljen je slavski kolač, a nastavak slavlja organizovan je u Duhovnom i kulturnom centru Sveti Kralj Milutin gdje su kumovi slave priredili trpezu ljubavi (ad).

Prilog publikovan na portalu Prebilovci -selo na internetu 10. aprila 2018. godine. Fotografije snimio Radovan Dangubić